Ugledni francuski lingvist i slavist Paul Garde, odličan poznavatelj ovih prostora, ima upravo sve potrebne reference da se upusti u balkanske rasprave. Već se u zapaženoj knjizi Život i smrt Jugoslavije (Ceres, 1992.) pozabavio dekonstrukcijom nacionalnih kulturnih stereotipa, mentalnih klišeja i simbola. Sada je u svojoj opsežnoj knjizi o Balkanu odlučio kritički dekodirati  balkanski zemljopisno-jezični čvor. Kao vrsni jezikoslovac, on kreće od riječi, pojmova, jer su u njima, kako piše,”ukodirane nacionalne pretpostavke”. Zato Garde u prvom dijelu knjige nastoji odrediti pojedine termine koji su glavni izvor nerazumijevanja: od samog pojma “Balkan”, pa do pojedinih nacija na njemu, i to sa svim semantičkim implikacijama koje ti pojmovi proizvode. U drugom dijelu knjige Garde istražuje poseban razred imenica kojima stanovnici poluotoka pridaju simboličku iskonsku važnost. U trećem dijelu analizira se podrijetlo imena regija i gradova, vjera i jezika, osobnih imena i predaka. To su često “konfliktne imenice”, područja prijepora i međunacionalnih trvenja.